Povijesni kraj Prvog svjetskog rata donio je duboko nezadovoljstvo u svim zemljama bivše Austro‑Ugarske, pa tako i u Hrvatskoj. Ratne žrtve, siromaštvo, glad i razrušena gospodarstva stvorili su snažan socijalni i nacionalni naboj. U takvim okolnostima hrvatski je narod ponovno počeo tražiti put prema vlastitoj državnosti.
Između dva rata – pritisci, iluzije i pokušaji autonomije
Versailleski poredak i stvaranje Kraljevine SHS 1918. godine za mnoge Hrvate značili su gubitak političke samostalnosti. Centralizam, represija i neravnopravan položaj unutar nove države izazivali su sve dublje nezadovoljstvo. Uoči Drugog svjetskog rata potpisan je Sporazum Cvetković–Maček (1939.), koji je trebao donijeti ograničenu autonomiju Banovine Hrvatske, ali je ubrzo postalo jasno da je riječ o privremenom rješenju bez stvarne namjere da se hrvatsko pitanje trajno riješi.
Ožujak i travanj 1941. – slom Jugoslavije i prekretnica za Hrvate
Potpisivanje pristupanja Jugoslavije Trojnom paktu 25. ožujka 1941. izazvalo je politički potres. Beogradski puč 27. ožujka, uz britansku potporu, srušio je vladu Cvetković–Maček i dodatno destabilizirao državu. U takvom metežu hrvatske su političke skupine vidjele priliku za ostvarenje državnosti.
Njemački napad na Jugoslaviju 6. travnja 1941. doveo je do brzog sloma vojske i raspada državnog aparata. U mnogim hrvatskim krajevima izbile su pobune protiv jugoslavenskih vlasti, a lokalne su strukture preuzimale upravu. U Međimurju je 7. travnja uspostavljena hrvatska civilna vlast, a u Bjelovaru je došlo do oružanog ustanka hrvatskih pričuvnih postrojbi.
10. travnja 1941. – proglašenje Nezavisne Države Hrvatske
Ulazak njemačke vojske u Zagreb 10. travnja 1941. dočekan je s euforijom dijela stanovništva, a pukovnik Slavko Kvaternik proglasio je stvaranje Nezavisne Države Hrvatske. Uslijedilo je formiranje privremene vlasti, a Ante Pavelić u zemlju ulazi 13. travnja te preuzima vodstvo države.
Komunistički pokret i početak oružanog otpora
Komunistička partija Jugoslavije, koja je do tada djelovala u skladu s njemačko‑sovjetskim paktom, mijenja stav nakon napada Njemačke na SSSR 22. lipnja 1941. i poziva na ustanak protiv okupacijskih snaga i vlasti NDH. Taj će poziv označiti početak dugotrajnog i krvavog građanskog rata unutar šireg ratnog sukoba.
Zaključak – vrijeme dubokih lomova i trajnih posljedica
Razdoblje oko Drugog svjetskog rata jedno je od najdramatičnijih u hrvatskoj povijesti. U njemu se isprepliću:
- težnja za državnom samostalnošću
- slom jugoslavenske monarhije
- ideološki sukobi koji će obilježiti desetljeća nakon rata
- tragedije civilnog stanovništva i duboke podjele koje su ostavile trag do danas
Razumijevanje tih događaja ključno je za razumijevanje hrvatske povijesti 20. stoljeća i svih kasnijih političkih i društvenih procesa.
Željko Tomašić
